Preseljenje u Švedsku – osvrt Dorje Sabljak, dr. med. iz Hrvatske

Dorja Sabljak, doktorica medicine iz Hrvatske, je sa svojim partnerom, također doktorom medicine, preselila u švedski grad Umeå u veljači 2024. godine.

Umeå je dvanaesti najveći grad Švedske te centar obrazovanja, tehničkih i medicinskih istraživanja u Švedskoj, s dva sveučilišta i više od 30.000 studenata. 

U nastavku vam donosimo kako se u njemu snašla dr. Sabljak te kakva je iskustva dosad skupila.

Što je potaklo dr. Sabljak na preseljenje u Švedsku?

“Završila sam faks sa željom da ostanem u državi,” kaže dr. Sabljak. “Bilo je ljeto, dobila sam svoju licencu u ruke i bila prva generacija liječnika koji mogu birati žele li direktno na specijalizaciju nakon fakulteta ili raditi uz mentora jedan period. Započela sam raditi s mentorom.” 

Dr. Sabljak smatra da je liječništvo zanat, a ne samo umijeće, te da ponekad nije dovoljno ono što se pročita u knjizi. Stoga ga je htjela izučiti preko iskustava, znanja i metoda starijih “zanatlija”.

No, uskoro je shvatila da mentor nije motiviran za educiranje te da ni financijski poticaj to ne može popraviti.

Tad se okrenula prema Švedskoj – zemlji u kojoj je i njen partner već imao puno prijatelja.

Usporedili su iskustva mladih liječnika iz Hrvatske i Švedske i odlučili gdje je njihova budućnost. No, za nju je bilo potrebno znanje švedskog jezika. 

Učenje jezika u Zrinkinoj školi švedskog

Dr. Sabljak nije bila sigurna kako će uskladiti učenje švedskog s radom u hitnoj medicini, rehabilitacijom nakon ozljede koljena na skijanju, preseljenjem iz države… No, kako kaže, “tu u priču dolazi Zrinka.”

“Tražila sam način na koji bih mogla započeti učenje jezika na internetu, i našla sam Zrinkinu školu švedskog. Pogledala sam prvi video (naravno za krivi stupanj) te nisam apsolutno ništa razumjela, ali odmah mi se svidjela atmosfera koju Zrinka stvara.”

Osjećala se znatiželjno. Pomislila je kako bi ovo moglo biti vrlo brzo i zabavno učenje jezika.

“Mislim da sam odmah idući tjedan stupila u kontakt s Zrinkom, koja je dostupna na mailu, WhatsApp-u i Viberu praktički od 0-24. Kada ta žena spava – ne zna se.” 

Sa Zrinkom je ‘riješila’ A1-C1 razine švedskog, i bila je spremna za idući korak.

Specijalizacija u Švedskoj – put do nje nije lak… 

Uvjet za dobivanje specijalizacije u Švedskoj je odrađen obavezan staž za liječnike koji nisu studirali u Švedskoj (uvedeno 2021.).

Svaka regija u Švedskoj dva puta godišnje raspisuje BT (bastjänstgöring) – osnovnu službu namijenjenu prvenstveno uvođenju inozemnih liječnika u zdravstveni sustav u Švedskoj. BT je obavezan za sve liječnike koji su medicinu završili u nekoj od članica EU i žele raditi u Švedskoj.

Dr. Sabljak trebalo je neko vrijeme da prikupi informacije u BT-u, budući da nije poznavala puno ljudi koji su već završili specijalizaciju u Švedskoj. No, danas je dobro upoznata sa svim prednostima i manama BT-a.

Prednosti:

• započinje se raditi kao liječnik s licencom uz mentorstvo
• radi se na hitnoj, internoj, obiteljskoj i psihijatriji
• u staž su uključene plaćene edukacije i “vrijeme za čitanje”
• eventualni prekovremeni sati su uvijek plaćeni

Mane:

• raspisuje se premalo mjesta 

S obzirom na to da ima premalo mjesta, a previše liječnika iz EU koji žele specijalizirati u Švedskoj, dr. Sabljak morala si je povećati šanse za dobivanje staža. Zato se prijavila za ljetni posao. 

Ljetni posao: Šansa za dobivanje staža bez kojeg nema specijalizacije

“Ja sam se tako prijavila na kardiologiju kao ljetni liječnik u bolnici gdje želim dobiti staž. Na taj način se povećavaju šanse da se to i ostvari jer reference iz iste bolnice i pokazivanje želje da se ostane u tom gradu donose dodatnu prednost u izboru.” 

Njen se ljetni posao sastojao od rada na kardiologiji, što je uključivalo odjel, intenzivnu, dnevne bolnice, PCI-lab i laboratorij za aritmije.

“Također sam imala dežurstva na hitnoj internoj. Zasada sam jako zadovoljna usvojenim znanjima,” kaže dr. Sabljak. “Trijaža je puno bolja. Kako specijalizirane medicinske sestre mogu korigirati terapiju i rješavati neke probleme kroničnih bolesti, do liječnika dolaze kompliciraniji slučajevi koji zahtijevaju više znanja i iskustva.”

Kao dežurni liječnik je, na primjer, uvijek imala opciju nazvati središnju službu u slučaju da treba pomoć ili konzultaciju. Kaže da su svi uvijek bili spremni pomoći i ljubazni. A vrijedi i obrnuto; ona je sama ponekad morala nazvati dežurne liječnike. Bilo to i u 3 ujutro, nikad nije imala negativno iskustvo.

“To je sustav koji je namjerno napravljen tako da sve ide inicijalno preko najneiskusnijeg liječnika koji će tom metodom naučiti na svakom pacijentu nešto novo. Dakle, ako se radi o izuzetno kompliciranom pacijentu, oni svakako žele da svi mladi liječnici budu direktno involvirani kako bi mogli popratiti razvoj situacije te iz toga naučiti.”

Što se tiče same atmosfere na radnom mjestu, dr. Sabljak kaže kako svaki dan ima 1-satnu pauzu za ručak te da otprilike jednom tjedno netko pozove na “fiku”, pa svi kolege zajedno piju kavu uz kolače.

“Jednom smo se čak u pauzi za ručak svi otišli zajedno kupati u obližnju rijeku,” kaže. “Svaki dan, svi će reći, hvala za danas, napravio si dobar posao i vidimo se sutra. Pozvat će vas na piće nakon posla ili na maraton u jesen. Prema mom iskustvu, Šveđani uopće nisu hladni u usporedbi s Hrvatima.”

A kako je studentima medicine u Švedskoj?

Dr. Sabljak kaže da “student medicine u Švedskoj može raditi tijekom ljeta na odjelu, uz sekundarce, specijalizante i specijaliste, sveučilišne profesore te biti lijepo plaćen za to.”

Što to znači? Pa, kao studenti imaju pravo raditi i učiti nakon što su položili termin 9 (internu) u bolnici sa starijim kolegama.

“Meni je bilo divno vidjeti liječnicu, sveučilišnu profesoricu kako sjedi na balkonu na kavi sa studenticom na njen zadnji dan ljetnog posla na kardiologiji te ju savjetuje o izboru specijalizacije.” 

Upravo u tome vidi jednu od glavnih razlika između hrvatskog i švedskog sustava. “Koliko je naših studenata imalo priliku biti na odjelu koji žele, kao ravnopravan član tima, biti (dobro) plaćen za to i još piti kavu s profesorima te dobiti savjet o daljnjim izborima? Ne mnogo…”

O Zrinkinoj školi švedskoj

I na kraju citiramo osvrt dr. Sabljak na Zrinkinu školu švedskog:

“Mogu reći da su me dolaskom u Švedsku svi nahvalili kako dobro pričam švedski i pitali gdje sam učila. Zrinka me učila ne samo jeziku, već i kulturi, tako da sam odmah prihvaćena kao jedna od njih. Kod jezika je najbitnije učiti jezik kao što i dijete uči jezik – kroz zabavu. Mi smo se na satovima uživo toliko zezali i smijali da je sve prošlo bez ikakvog stresa. Moji satovi uživo bili su vrijeme kada bih skuhala kavicu i popričala sa Zrinkom, Olgom ili Kristinom i drugim “učenicima” o tome što smo radili taj tjedan. Kada pogledam unazad, jednostavno mi je nevjerojatno kako se u dvije godine sve promijenilo te odjednom pričam novi jezik te radim medicinu na drugom jeziku. Mislim da je to prekrasno te me ispunjuje srećom.”

Jeste li i vi spremni na život i rad u Švedskoj?

Možemo vam pomoći pronaći idealno radno mjesto u Švedskoj! Javite nam se na [email protected] kako bismo vam pojasnili proceduru i uputili vas na dostupne natječaje. Podsjećamo da u ponudi imamo i poslove u drugim europskim zemljama – uključujući Austriju, Njemačku i Irsku.

Dr. Sabljak jedna je od mnogih zdravstvenih djelatnika kojima smo pomogli ostvariti njihove planove o radu i životu u inozemstvu. Pronađite više osvrta naših kandidata ovdje!