Dr. Kristina Mećava: Iz obiteljske medicine u Hrvatskoj u oftalmologiju u Švedskoj

Nakon završetka medicinskog fakulteta i gotovo završene specijalizacije iz obiteljske medicine u Hrvatskoj, dr. Kristina Mećava donijela je važnu životnu odluku: okušati se u radu i životu u inozemstvu. 

Iako je bila na sigurnom putu prema stabilnoj karijeri u domaćem sustavu, prevagnula je želja za profesionalnim razvojem, novim iskustvima i drugačijim načinom života. 

Ta odluka bila je rezultat dugog promišljanja i ranije prisutne ambicije da barem dio svoje liječničke karijere izgradi izvan Hrvatske. Razmatrala je i druge opcije za odlazak u inozemstvo, no na kraju je prevagnula Švedska. 

Zašto baš Švedska i kako je tekao proces zapošljavanja i preseljenja doznajte u nastavku.

O radu u inozemstvu, Kristina je maštala od fakulteta

Ideja o radu u inozemstvu nije bila nova, već je pratila dr. Mećavu još od studentskih dana. Bila je vođena znatiželjom, ambicijom i željom da sazna kako izgleda rad u razvijenijem sustavu koji liječniku omogućuje širi opseg rada, kontinuirani profesionalni razvoj i usklađenost s obiteljskim životom.

O svemu tome pričala je i sa svojim sadašnjim suprugom, a ideja je postupno sazrijevala.

Kako su godine prolazile, stigla je i pandemija, a dr. Mećava se približavala kraju svoje specijalizacije. Osjećala je da je došao “pravi trenutak” za realizaciju. Postalo je jasno da je razgovor o preseljenju konkretna želja koju su ona i njen partner svakako htjeli ostvariti.

Odlučili su ozbiljnije ući u proces traženja svojeg “mjesta pod suncem” koji bi im omogućio privatan i profesionalan rast, ali i omogućiti dr. Mećavi da nastavi svoju specijalizaciju.

Švedsku je odabrala zbog kvalitetne obiteljske medicine i radnih uvjeta

Dr. Mećava i njen partner odabrali su Švedsku iz dva razloga: kvalitete života i pregršt profesionalnih prilika. 

“Razmišljali smo i o drugim zemljama. Njemačkoj, Austriji, čak i Švicarskoj. Međutim, Švedska nas je privukla iz nekoliko razloga, a prije svega, balansa između privatnog života i posla. Njihov odnos prema djeci, mladim roditeljima i obitelji kao cjelini ostavio je snažan dojam na mene. To je bila jedna od ključnih stvari.”

Obiteljska medicina u Švedskoj također zauzima visoko mjesto u zdravstvenom sustavu. Odlikuje se snažnom stručnošću, dobrom organizacijom i visokim društvenim ugledom, što potvrđuje i činjenica da su liječnici obiteljske medicine među bolje plaćenim specijalistima. 

Osim toga, njihov opseg rada je znatno širi nego u Hrvatskoj: obavljaju ginekološke preglede, prate novorođenčad od prvog dana života te provode različite dijagnostičke postupke poput pregleda oftalmološkim mikroskopom, rinoskopije i rektoskopije. “U Hrvatskoj dio tih kompetencija formalno postoji, ali u praksi često nemamo ni dovoljno vremena ni adekvatnu opremu da ih stvarno primjenjujemo”, kaže dr. Mećava.

Usprkos brojnim pozitivnim iskustvima i dobrim primjerima iz prakse, postojale su i realne brige.

Dr. Mećavu brinula su konkretna, životna pitanja. Gdje živjeti, u manjem gradu ili pak većem centru? Kako se uklopiti u sredinu u kojoj nikoga ne poznaju? Koliko će biti izazovno istovremeno savladati jezik i novi zdravstveni sustav, uz činjenicu da su traženi već gotovi specijalisti?

Posebnu zabrinutost izazivala je prilagodba njihova sina, odnosno hoće li se snaći, kako će podnijeti promjenu i hoće li biti sretan.

Susret s Incorom riješio je sve nedoumice

Da razloga za brigu nije bilo dr. Mećava je shvatila kad je na sajmu Careers in White u Zagrebu upoznala Zrinku iz tvrtke Incor. Incor pomaže zdravstvenim djelatnicima u procesu zapošljavanja u Švedskoj, pa je dr. Mećava imala osjećaj da je na pravom mjestu, u pravo vrijeme. Susret sa Zrinkom opisuje kao trenutni “klik”, i profesonalni i ljudski. 

Mogla je otvoreno iznijeti sve svoje brige i želje i stekla je dojam da netko konačno razumije i hrvatski i švedski sustav. Shvatila je da će njen proces migracije biti u dobrim rukama. 

Incor je doista preuzeo velik dio organizacije: kompletiranje dokumentacije, prijevode dokumenata, prijave, komunikaciju s poslodavcima, administrativne korake vezane uz licencu, pronalazak stana i druge detalje. 

Kako bi joj cijeli proces preseljenja bio olakšan, Incor joj je ustupio i kontakte liječnika koji su već prošli isti put, što dr. Mećava smatra neprocijenjivim. 

Zrinkina škola švedskog dala joj je fleksibilnost i snažnu podlogu

Dr. Mećava i njen suprug su započeli učenje jezika u okviru Zrinkine škole švedskog, gdje se, uz opći jezik, sustavno podučava i medicinski švedski. Ovo je važno ne samo radi integracije u društvo, već i zato što je znanje jezika osnovni uvjet za zapošljavanje u švedskom zdravstvenom sustavu i ishođenje licence.

“Tečaj je bio iznimno dobro organiziran, profesori su bili na visokoj razini, a program strukturiran tako da vas postupno, ali sustavno, priprema za rad u zdravstvenom sustavu”, kaže dr. Mećava. Program je prilagođen specifičnostima medicinske struke te upoznaje polaznike i sa švedskom kulturom i svakodnevicom kako bi im olakšao ulazak u zajednicu.

Ključnu ulogu u cijelom procesu, smatra dr. Mećava, imala je financijska podrška poslodavca koju je ostvarila uz Incorovu pomoć. Ona joj je omogućila da se potpuno posveti učenju jezika bez paralelnog radnog opterećenja. Zahvaljujući toj podršci i kvaliteti programa, dr. Mećava danas profesionalno i sigurno komunicira na švedskom. 

Proces prijavljivanja na poslove bio je jasan i strukturiran, što je olakšalo mentalnu pripremu

“Proces prijava bio je jasan i strukturiran: dobila bih oglas, pročitala što se nudi, poslala dokumentaciju i izrazila interes, a zatim bi Incor organizirao razgovor za posao”, kaže dr. Mećava. 

Za radno mjesto u Ljusdalu, koje je dr. Mećava na kraju prihvatila, intervju je vodilo pet budućih kolega. Dr. Mećava je od Incora unaprijed dobila sve ključne informacije o tijeku razgovora, očekivanjima i područjima na koja se treba fokusirati. Sam intervju bio je dvosmjeran: predstavila je svoje iskustvo, interese i ciljeve, dok je tim objasnio način rada njihove hälsocentrale (dom zdravlja).

Incor je poslodavcima prenio njezinu želju da u Švedskoj nastavi specijalizaciju iz obiteljske medicine, bez ponovnog početka, već kroz nadogradnju postojećih kompetencija.  “I pronašli su radno mjesto koje mi je to omogućilo, što zapravo nije nešto što se uvijek lako dobije”.

Iako je prije prvog intervjua postojala prirodna nervoza, pojačana činjenicom da se razgovor odvijao na engleskom, osjećaj sigurnosti prevladao je zahvaljujući kvalitetnoj pripremi. 

“Imala sam razgovore sa Zrinkom prije intervjua, dobila sam jasne upute i smjernice, što naglasiti, na što se koncentrirati, kako objasniti svoju situaciju. Tako da: nervoza da, ali i osjećaj sigurnosti jer sam znala da imam dobru pripremu.”

Rad odlikuje dobra suradnja s kolegama i manje opterećenja nego u Hrvatskoj

Rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Švedskoj karakterizira izrazito dobra organizacija i dovoljno vremena za kvalitetan rad s pacijentima, kaže dr. Mećava. 

Kao ST-liječnica, na raspolaganju je 45 do 60 minuta po pacijentu, uključujući pregled i dokumentaciju, uz jasno odvojeno vrijeme za administraciju i telefonske konzultacije. Svakodnevno je prisutan dežurni liječnik (bakjourläkare) koji pruža podršku specijalizantima i medicinskim sestrama te preuzima hitne situacije. Uz to, velik dio operativnog rada preuzimaju educirane i samostalne medicinske sestre i sekretarice, što dodatno rasterećuje liječnike.

Suradnja s bolničkim kolegama je jedna od najpozitivnijih stvari: imaju dežurne specijaliste za telefonske konzultacije, komunikacija je brza, ugodna i bez osuđivanja. Specijalisti su lako dostupni za telefonske konzultacije, a odgovornost za pacijenta jasno je podijeljena. Bolnički liječnici sami vode dijagnostiku i terapiju do završetka obrade, uključujući propisivanje lijekova i upućivanje na pretrage, nakon čega pacijenta vraćaju obiteljskoj medicini. “Time se značajno smanjuje administrativno opterećenje primarne razine, što je velika razlika u odnosu na Hrvatsku.”

Sustav bolovanja dodatno rasterećuje liječnike. Naime, pacijent prvih sedam dana ne mora kontaktirati liječnika, a u jednostavnijim slučajevima bolovanje se može produžiti putem medicinske sestre. Dugotrajnija bolovanja mogu se izdati i na više mjeseci bez čestih kontrola, a takav sustav se u pravilu ne zloupotrebljava. Lijekovi se često izdaju za dulje razdoblje, uz veću odgovornost pacijenata za vlastitu terapiju.

Dodatno olakšanje donosi i korištenje tehnologije, poput AI alata Tandem, koji tijekom pregleda automatski generira medicinsku dokumentaciju. “Iako zahtijeva provjeru, značajno smanjuje administrativno opterećenje i omogućuje liječniku da se više fokusira na pacijenta”, zaključuje dr. Mećava.

Specijalizaciju, pak, odlikuje fleksibilnost

Specijalizacija u Švedskoj kombinira rad u domu zdravlja i rotacije po bolničkim odjelima, uz jasno definirane obavezne i izborne segmente, kaže dr. Mećava. Svaki specijalizant ima mentora i studierektora, a napredak se kontinuirano prati kroz strukturirane procjene i dokumentaciju koja se na kraju šalje Socialstyrelsenu.

Za razliku od Hrvatske, nema završnog specijalističkog ispita. Umjesto toga provodi se Mid-ST evaluacija, tijekom koje vanjski specijalist prati rad i daje detaljan osvrt i to pravovremeno, radi eventualniih korekcija. Redovito se održavaju i handledning, medsittning te mjesečni ST-dani za edukaciju i razmjenu iskustava.

Također, dr. Mećava ističe da je švedski zdravstveni sustav vrlo fleksibilan i omogućuje promjenu specijalizacije. Njoj se, tako, dugogodišnjeg rada u obiteljskoj medicini, otvorila prilika za specijalizaciju iz oftalmologije. “U toj odluci me suprug u potpunosti podržao, i uskoro krećem tim putem”.

Kristinina obitelj brzo se integrirala, a iskustva sa Šveđanima gotovo su isključivo pozitivna

Unatoč početnim strahovima, osobito predrasudama o “hladnim i distanciranim” ljudima, njeno iskustvo integracije bilo je potpuno suprotno. Od prvog dana prisutna je bila snažna podrška kolega, a ubrzo su se uključili i susjedi te šira zajednica. Dr. Mećava ističe da im danas “s društvene strane apsolutno ništa ne nedostaje – osim prijatelja i obitelji koji su ostali u Hrvatskoj“.

Početak je bio logistički i emocionalno zahtjevan, uključujući razdoblje bez automobila i život bez obiteljske podrške. Ipak, vrijeme je pokazalo koliko je prilagodba moguća: “Ono što na početku izgleda neizvedivo, s vremenom postane nova normalnost“. Integracija supruga također je bila prirodna i brza, osobito kroz coworking okruženje i društvene aktivnosti.

Najizazovniji dio bio je proces prilagodbe njihova sina. U prvim mjesecima suočavao se s promjenom i nostalgijom. To razdoblje bilo je emocionalno zahtjevno za cijelu obitelj i otvorilo pitanje: “Je li ovo bila dobra odluka“?

S vremenom se situacija značajno promijenila. Sin je naučio jezik, zavolio vrtić i izgradio nove rutine i odnose. Danas prevladava osjećaj stabilnosti i ispunjenosti, uz spoznaju da je prilagodba donijela kvalitetniji i bogatiji svakodnevni život.

Poruka kolegama: ako razmišljate o odlasku iz Hrvatske, barem istražite tu opciju!

Dr. Mećava ima jasnu poruku za liječnike i specijalizante koji razmišljaju o odlasku u inozemstvo: „Ako ta misao postoji, istražite je.“ 

Savjetuje razgovor s onima koji su već prošli taj put i temeljito informiranje. Kako kaže “Odlazak nije bijeg, nego profesionalna i osobna odluka“ – izazovna, ali ostvariva.

Najveći izazov bez stručne podrške, kako navodi, bio bi administrativni i profesionalni dio procesa: ishođenje licence, prikupljanje dokumentacije i komunikacija s institucijama, paralelno učenje jezika i organizacija života. 

Stoga ističe važnost pouzdanog profesionalnog partnera u postupku. 

„U takvom procesu, pogreške nisu opcija“.

Preporučuje da se zainteresirani jave Incoru koji ih “vodi kroz cijeli proces i pruža podršku na svakom koraku“ – od konzultacija, učenja jezika i pripreme dokumentacije do zapošljavanja i integracije u novu sredinu.